Shvativši da se vinogradarstvom na otoku bavi sve manje ljudi, odlučili smo zasaditi vlastite vinograde. Osim toga, uzeli smo u najam i neke od izvrsnih vinograda koje vlasnici više nisu mogli obrađivati, dok ostatak grožđa nabavljamo kod naših stalnih kooperanata. Značajniji vinogradi nalaze nam se na Paklenim otocima u starogradskom polju (Ageru) te u okolici Jelse. U procesu smo sadnje i vinograda površine 10 hektara u uvali Vira, u neposrednoj blizini grada Hvara.
Proizvodimo vina od različitih sorti, među kojima dominiraju plavac mali i plavac veliki kao crne sorte, te pošip, bogdanuša, maraština i prč kao bijele. Koristimo još i drnekušicu, cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, muškat žuti i još poneku udomaćenu sortu.

Povijest vinogradarstva na Hvaru seže u 4. st. pr. Kr., kada su Grci u Starogradskom polju, uz grad Pharos, organizirano udomaćili tu kulturu. S geometrijskom preciznošću rasparcelirano je Starogradsko polje u mnogobrojne parcele – hore, što zajedno čine Ager Pharensis, odnedavno pod zašititom UNESCO-a. Od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je kroz povijest ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5750 ha vinograda, što predstavlja više od 19% njegove ukupne površine, dok danas ima svega 300 ha, uz daljnji trend nestajanja vinograda.

Još u prošlom stoljeću bečki klimatolog J. Hann nazvao je otok Hvar 'Jadranskom Madeirom' opisujući njegovu ugodnu mediteransku klimu sa suhim toplim ljetima i blagim kišovitim zimama.
Hvar ima i vrlo visoku insolaciju pa sa svojih 2730 sunčanih sati godišnje izuzetno odgovara vinovoj lozi. Pogodan godišnji raspored oborina te niska relativna vlažnost zraka u periodu rasta i zrenja bobica također povoljno utječu na rast loze i kvalitetu grožđa, a nepovoljno na biljne bolesti. Ne zaboravimo i rijedak dar među vječno žednim mediteranskim otocima – izvore žive vode.

S vinogradskog aspekta postoji više mikrolokaliteta, no mogu se izdvojiti tri osnovna: južni obronci, sjeverni dio otoka, te uzdužni greben na visini 400-500 metara nadmorske visine. Svaki lokalitet ima svoje pogodnosti i sorte koje na njima najbolje uspijevaju, pa ljudi već tradicionalno, poučeni iskustvom starijih, sade sorte na mjestima koja im najviše pogoduju.