U 4.st.pr.Kr. Grci su nam donijeli vinovu lozu u Starogradsko polje i zavidno organizirali proizvodnju vina. Rimljani su je oplemenili i od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je stoljećima ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5750 ha vinograda, što predstavlja više od 19% njegove ukupne površine. To je vrijeme vinogradarsko-vinarskog procvata otoka, jer dok su europske vinograde poharale bolesti (filoksera i oidium), potražnja za hvarskim vinima je naglo porasla. Sagrađene su brojne luke, kanalima i potocima su zaustavljene bujice koje su ispirale plodno zemljište, a zajedno sa lozama i broj stanovnika je porastao za 30%. Danas otok Hvar ima svega 8% tadašnjih vinograda, odnosno 1,6% ukupne površine otoka uz, nažalost, daljnji trend nestajanja vinograda.

Klima
Još u prošlom stoljeću bečki klimatolog J. Hann nazvao je otok Hvar 'Jadranskom Madeirom' opisujući njegovu ugodnu mediteransku klimu sa suhim toplim ljetima i blagim kišovitim zimama. Hvar ima i vrlo visoku insolaciju pa sa svojih 2730 sunčanih sati godišnje, odnosno7,5 sati dnevno u prosjeku, izuzetno odgovara vinovoj lozi. Pogodan godišnji raspored oborina te niska relativna vlažnost zraka u periodu rasta i zrenja bobica također povoljno utječu na rast loze i kvalitetu grožđa, a nepovoljno na biljne bolesti. Ne zaboravimo i rijedak dar među vječno žednim mediteranskim otocima - izvore žive vode.

Položaj
Za uspješnu proizvodnju grožđa i vina presudan je izbor sorte i podloge glede kakvoće tla i klimatskih uvjeta. S vinogradskog aspekta postoji više mikrolokaliteta, no mogu se izdvojiti tri osnovna: južni obronci, sjeverni dio otoka, te uzdužni greben na visini 400 - 500 metara nadmorske visine. Svaki lokalitet ima svoje pogodnosti i sorte koje na njima najbolje uspijevaju, pa ljudi već tradicionalno, poučeni pričama starijih, sade sorte na mjestima koja im najviše pogoduju.

Naši vinogradi

Uvidjevši da je vinogradarstvo djelatnost koju u našoj sredini gotovo svi napuštaju, dok u isto vrijeme u mnogim drugim društvima (u Italiji, Francuskoj, Portugalu i u nizu drugih zemalja diljem svijeta) vinogradi već tradicionalno predstavljaju visoki ugled i bogatstvo, odlučili smo zasaditi vlastite vinograde. Osim toga, uzeli smo u najam i neke od izvrsnih vinograda koje vlasnici više nisu mogli obrađivati, dok ostatak grožđa nabavljamo kod naših stalnih kooperanata. Značajniji vinogradi nalaze nam se na Paklenim otocima, gdje smo zajedno s obitelji Bracanović zasadili 2 hektara vinograda te dobili prestižnu nagradu za 'najbolji vinograd u 2003.god.', zatim vinogradi u starogradskom polju (grčkom Ageru), te vinogradi u okolici Jelse. U procesu smo sadnje i vinograda u uvali Vira pokraj grada Hvara površine 10 hektara.

U proizvodnji naših vina koristimo više sorata među kojima dominiraju plavac mali i plavac veliki kao crne sorte, te pošip, bogdanuša, maraština i prč kao bijele. Od drugih sorata koristimo još i drnekušicu, cabernet sauvignon, cabernet franc, merlot, kuč, muškat rumeni i još neke stare autohtone sorte.


Kako doći na Hvar?

- Slijedeći mitske Argonaute koji su tražeći zlatno runo kralja Eeta došli na Hvar prije više od 3000 god. i nazvali ga `ljupkom Pitiejom`, ili
- Slijedeći mudrog Grka Demetrija Faranina koji je došao skoro 400 god. pr. Kr. i već tada liječio dušu i tijelo Hvarskim vinom ili
- se jednostavno uputite prema najsunčanijem otoku Mediterana.

Draži kojima Vas otok Hvar može zavesti su nebrojene; bogatstvo i intenzitet boja, mirisa i okusa - koji nas tjeraju da pribjegnemo klišejima u nemogućem pothvatu dozivanja njegove ljepote jednom pričom - za nas su zapravo tek dio njegove osebujnosti. Koji god put da Vas dovede do Hvara - bilo da je to šarm drevne povijesti ili svježiji tragovi ništa manje zanimljivih legendi o zanosnim noćima, feštama, originalnim ljudima - tek će Vas spojem svega toga ovaj otok zaista zarobiti.

Iz te čarobne teksture izvlačimo jednu nit, da bi Vas vinskim putima otoka Hvara poveli u šetnju na kojoj ćete okusiti otkriće. Jer to je tek početak pustolovine. Dalje ćete moći i sami.

Nakon starih Grka i Rimljana, koji su vino prevozili i skladištili u amforama, bačve su postale općeprihvaćene u svrhu čuvanja i dozrijevanje vina. Bačve imaju dvostruku ulogu u proizvodnji vina, brže sazrijevanje, te prepoznatljiv okus i miris drva.